Sufara.ba vs Virtualna sjećanja

Sufara.ba je obrazovna aplikacija namijenjena svima koji žele naučiti arapsko pismo. Riječ je o jedinstvenom pedagoškom pristupu učenja harfova od lakših prema težim. Svaka lekcija se sastoji od arapskog teksta za dati harf sa audio zapisom, vježbe i video materijala sa objašnjenjima. Onaj ko vješto uči Kur'an biće u društvu sa plemenitim, čistim i časnim melekima. A onaj ko s poteškoćom uči Kur'an imaće dvije nagrade poručuje nam naš Poslanik, a.s. Ništa tako nije bilo mistificirano i predstavljanjo teškim i komplikovanim u našem narodu kao što je učenje čitanja Kur’ana na arapskom jeziku. Tome su doprinjeli kako pogrešni metodološki pristupi učitelja tako i sufare koje su bile preobimne i teške za čitati. Suočen sa izazovom da olakša učenje harfova imam Asim ef. Hasanspahić je prije 20 godina napisao lekcije sufare koju imate pred sobom, a website je 2011. napravio imam Ermin ef. Zahirović, te je tako sufara.ba stekla veliku popularnost. Zadovoljstvo nam je predstaviti redizajniranu sufaru.ba, sa aplikacijama za obje mobilne platforme, kojoj su dodate video lekcije koje je napravio Sejid ef. Strika. Bitno je naglasiti da danas, pored svih tehnoloških pomagala, nemamo opravdanje da ne naučimo čitati Kur'an na izvornom, arapskom pismu. Nadamo se da će vam ovi materijali olakšati učenje arapskog pisma i da ćete se jednom dovom sjetiti svih onih koji su pomogli da ova aplikacija ugleda svjetlo dana.

Projekat "Virtualna sjećanja": Borba protiv institucionalnog otpora inkluzivnoj memorijalizaciji“ nastao je kao odgovor na duboke podjele u kulturi sjećanja u Bosni i Hercegovini i rastući otpor institucija prema objektivnom i inkluzivnom obilježavanju mjesta stradanja. Duže od tri decenije nakon rata, Bosna i Hercegovina još uvijek nema usvojenu državnu strategiju tranzicijske pravde niti sistematičan, pravedan i inkluzivan pristup memorijalizaciji. Umjesto zajedničkog i činjenicama zasnovanog suočavanja s prošlošću, procesi sjećanja često su prepušteni političkim interesima i lokalnim vlastima, što rezultira selektivnim obilježavanjem žrtava, negiranjem ratnih zločina i rastućim historijskim revizionizmom. U takvom okruženju, očuvanje sudski utvrđenih činjenica i stvaranje prostora za dostojanstveno sjećanje predstavljaju važan doprinos izgradnji trajnog mira i društvenog povjerenja. Dokumentovanje činjenica i borba protiv dezinformacija o ratnim događajima ključni su stubovi rada Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), a ovaj projekat, koji se realizuje u partnerstvu sa organizacijom Pro Peace, predstavlja korak naprijed u digitalizaciji sjećanja i edukaciji javnosti. Osnovni cilj projekta je jačanje odgovornosti institucija i angažmana građana u stvaranju sigurnog okruženja za civilno društvo i nezavisne medije, s posebnim fokusom na: - Dokumentovanje neobilježenih mjesta stradanja: mapiranje i digitalna prezentacija lokacija koje su bile mjesta zatočenja, mučenja ili ubistava, a koje danas nemaju adekvatno spomen-obilježje; - Borbu protiv revizionizma: suprotstavljanje poricanju sudski utvrđenih činjenica kroz pružanje provjerenih informacija i svjedočenja žrtava; - Inkluzivnu memorijalizaciju: promovisanje pristupa sjećanju koji uključuje glasove svih žrtava, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost. Inspirisani potrebom da se prevaziđu fizičke i političke blokade pri postavljanju spomenika, projekat koristi moderne tehnologije kako bi se sjećanje učinilo trajnim u digitalnom prostoru: - Digitalna mapa sjećanja: interaktivni prikaz lokacija logora i mjesta stradanja širom BiH, sa detaljnim opisima zasnovanim na sudskim presudama i arhivskoj građi. Interaktivni prikaz zasniva se na Augmented Reality (AR) tehnologiji proširene stvarnosti; - Multimedijalni sadržaji: video svjedočenja preživjelih, fotografije i dokumenti koji pružaju kontekst o događajima iz perioda 1992–1995. godine; - Analitički tekstovi: serija istraživačkih priča koje dubinski analiziraju institucionalni otpor izgradnji spomenika i politizaciju kulture sjećanja; - Podaci o masovnim grobnicama: kroz Memorandum o saradnji (MoU), potpisan s Međunarodnom komisijom za nestale osobe (ICMP), platforma sadrži podatke o masovnim grobnicama širom Bosne i Hercegovine, uključujući broj ekshumiranih i identificiranih osoba na svakoj lokaciji. Ova komponenta predstavlja posebno značajan segment projekta jer su brojne masovne grobnice i dalje neobilježene, uprkos činjenici da Zakon o nestalim osobama Bosne i Hercegovine predviđa njihovo obilježavanje i zaštitu. U Bosni i Hercegovini postoji više od stotinu mjesta stradanja koja ni tri decenije nakon rata nisu adekvatno obilježena ili se nalaze pod kontrolom lokalnih vlasti koje ne dozvoljavaju njihovu memorijalizaciju. Istovremeno, brojni lokaliteti masovnih grobnica ostaju bez obilježja i javnog priznanja njihovog značaja za porodice nestalih i širu zajednicu. “Virtualna sjećanja“ služe kao digitalni spomenik koji nije moguće ukloniti, uništiti ili zabraniti, osiguravajući da sjećanje na žrtve ostane sačuvano za buduće generacije, istraživače i mlade ljude koji o ovim događajima uče u podijeljenom obrazovnom sistemu. Kroz kombinaciju tehnologije, istraživačkog novinarstva, sudski utvrđenih činjenica i podataka o nestalim osobama, projekat doprinosi stvaranju inkluzivnije kulture sjećanja i suprotstavljanju negiranju zločina i historijskom revizionizmu.